• Radno vrijeme
    Pon – pet: 07.00 – 15.00 sati

  • Kontaktirajte nas korisnik041@socskrb.hr

Centar za socijalnu skrb Križevci

1.listopada Međunarodni dan starijih osoba

1.listopada – Međunarodni dan starijih osoba

Međunarodni dan starijih osoba obilježava se diljem svijeta 1.listopada. Ujedinjeni narodi proglasili su 1999. godinu Međunarodnom godinom starijih ljudi, a države su izradile nacionalne programe strategije skrbi za starije ljude.

Napredak znanosti na području medicine, poboljšanja uvjeta života, tehnologije tijekom 20.stoljeća za posljedicu imaju produženje životnog vijeka te rast udjela starije populacije (iznad 60 godina).

2012.godina proglašena je godinom aktivnog starenja i međugeneracijske solidarnosti (EU parlament i Vijeće Europe).

Koprivničko-križevačka županija spada u županije u kojima se smanjilo ukupno stanovništvo od 1948. godine do 1991.godine -9,2%, a od 1968. godine stanovništvo se u Koprivničko-križevačkoj županiji i smanjuje (Akrap, 1995., 1999.). Prema podacima Popisa stanovništva 2001. godine Koprivničko-križevačka županija sa udjelom od 16,5% starijih osoba može se ubrojiti u “starije županije”. Valja istaknuti veliki udio starosne skupine 40-54 godina u ukupnom stanovništvu županije koji iznosi 21,4% ukupnog stanovništva a koji već sada ulaze u skupinu starijeg stanovništva. Također analizom podataka iz popisa stanovništva 2001. godine, po općinama i gradovima, populacije starije od 65 godina, može se zaključiti da se starije stanovništvo većinom koncentriralo u manjim seoskim sredinama s malom gustoćom naseljenosti.

Starenje je biološki proces koji napreduje neprekidno od trenutka rođenja. Pod pojmom starosti podrazumijevamo razdoblje života nakon 65 godine života, no čitavu kategoriju populacije starih možemo podijeliti na najmanje dva razdoblja (do 75 i više od 75 godina) odnosno na „mlade“ stare i „starije“ stare (Mesec, 2000.)

Zdravo starenje je odsutnost bolesti te dobro tjelesno funkcioniranje, očuvanje kognitivne sposobnosti i podrazumijeva aktivan život (Aldwin, Spiro, Park, 2006. prema Despot Lučanin 2008:61). Optimalno starenje znači da osoba maksimalno iskoristi preostalo zdravlje na način da radi ono što usporava proces starenja odnosno izbjegava ono što bi ga ubrzalo (Schaie, Willis, 2001.).

Aktivno starenje podrazumijeva produženje radnog vijeka, cjeloživotno obrazovanje s ciljem prilagodbe na promijenjene radne uvjete i životne okolnosti, sudjelovanje u društvenom i kulturnom životu i dr.

Razdoblje starije životne dobi nosi niz promjena kao što je odlazak u mirovinu, gubitak bliske osobe, smanjene financijske mogućnosti te povećanih rizika od bolesti i invalidnosti, socijalne isključenosti i druge te zbog toga osobe starije životne dobi trebaju potporu svojih bližnjih, obitelji, zajednice, ali i „organizirane mjere lokalne i šire društvene zajednice, odnosno razvijenost mreža i oblika pristupanja brizi i skrb o starijim i nemoćnim osobama“ (Žganec, Rusac, Laklija, 2008.).

U RH je 1,1 milijun starijih osoba od 60 godina, što je 26% stanovništva. Predviđa se da će ova dobna skupina do 2030.godine obuhvaćati 31% stanovništva.

Pučka pravobraniteljica, Lora Vidović dala je 9 preporuka za poboljšanje položaja starijih osoba povodom Međunarodnog dana starijih osoba koji se obilježava diljem svijeta 1.listopada. Preporuke su: povećati broj izvaninstitucionalnih socijalnih usluga (savjetovanje i pomaganje i pomoć u kući za starije osobe) i njihovu dostupnost u svim dijelovima zemlje, ažurnije priznavati pravo na mirovinu, uvesti državnu potporu za starije bez ikakvih prihoda, kombinirati primjenu suvremenih tehnologija s tradicionalnim sredstvima komunikacije, propisati bolju zaštitu od zlouporabe ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, normativno regulirati neformalnu skrb (podršku i pomoć članovima obitelji koji skrbe za starije), transparentnim učiniti liste čekanja za mjesto u decentraliziranom (javnom) domu za starije i nemoćne, zaposliti dovoljan broj djelatnika domova za starije i educirati o ljudskim pravima, prilagoditi način izvršenja kazne i uvjeta smještaja starijim osobama u svim kaznenim tijelima.

Pogledajte više u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2015.godinu www.ombudsman.hr

Republika Hrvatska donijela je Strategiju socijalne skrbi za starije osobe za razdoblje 2014. do 2016.godine te je isti prvi strateški dokument koji se odnosi na socijalnu skrb o starijim osobama. U narednom razdoblju potrebno je pojačati uključenost centara za socijalnu skrb i ostalih pružatelja usluga za starije osobe u provedbu mjera koje se odnose na informiranje starijih osoba o njihovim pravima u sustavu socijalne skrbi kao i odgovornosti javnih službi u zaštiti prava starijih osoba u sustavu socijalne skrbi (prema izvješću o provedbi Strategije za starije osobe za razdoblje 2014. do 2016.godine za 2015.godinu).

Sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi starije osobe su najčešće korisnici sjedećih prava u sustavu socijalne skrbi; zajamčene minimalne naknade, doplatka za pomoć i njegu, osobne invalidnine, pomoć u kući i smještaja.

Pravo na zajamčenu minimalnu naknadu ostvaruju osobe koje nemaju vlastitih sredstava za zadovoljavanje osnovnih životnih potreba.

Pravo na doplatak za pomoć i njegu ostvaruju osobe koje ne mogu same udovoljiti osnovnim životnim potrebama bez pomoći druge osobe, a pored ostalih uvjeta za ostvarivanje ovog prava nemaju ni dostatna sredstva kojima bi priskrbili potrebnu pomoć.

Pravo na pomoć u kući priznaje se starijoj osobi kojoj je prema procjeni CZSS potrebna pomoć druge osobe za organiziranje prehrane, obavljanje kućanskih poslova, održavanje osobne higijene i zadovoljavanje drugih svakodnevnih potreba. Priznavanje ovog prava povezano je s prihodom starije osobe.

Pravo na osobnu invalidninu priznaje se osobi kod koje su, pored ostalih uvjeta za ostvarivanje, nastupile trajne promjene u zdravstvenom stanju, a koja udovoljava uvjetima iz Zakona o socijalnoj skrbi koji se odnose na materijalne uvjete života. 

Pravo na smještaj se priznaje funkcionalno ovisnoj starijoj osobi kojoj je zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju prijeko potrebna stalna pomoć i njega druge osobe. Za najveći dio starijih osoba smještenih temeljem rješenja CZSS država djelomično ili u potpunosti snosi troškove smještaja jer ih starije osobe same kao ni obveznici uzdržavanja nisu u mogućnosti podmirivati.

Prema Izvješću o primijenjenim pravima socijalne skrbi u 2015.godini u CZSS Križevci,  utvrđuje se da je na dan 31.12.2015.godine u tretmanu Centra za socijalnu skrb Križevci bilo ukupno 330 korisnika zajamčene minimalne naknade, od kojih je njih 38-je starije od 60 godina života. Od ukupnog broja korisnika doplatka za pomoć i njegu, 608, njih 398 starije je od 60 godina. Korisnika osobne invalidnine od ukupnog broja 146, starije od 60 godina je 12-ero, a pomoć u kući ostvarivalo je također 12-ero korisnika. Od ukupnog broja korisnika smještaja u udomiteljskim obiteljima 165, njih 139 su odrasle i starije osobe, a njih 98 starije od 60 godina života.

PRAVO NA PRISTUP INFORMACIJA

Pravo na pristup informacijama je pravo korisnika na traženje i dobivanje informacije kao i obvezu tijela javne vlasti da omogući pristup zatraženoj informaciji,

odnosno da objavljuje informacije neovisno o postavljenom zahtjevu kada takvo objavljivanje proizlazi iz obveze određene zakonom ili drugim propisom.