• Radno vrijeme
    Pon – pet: 07.00 – 15.00 sati

  • Kontaktirajte nas korisnik041@socskrb.hr

Centar za socijalnu skrb Križevci

Novosti

Novosti (130)

Ponedjeljak, 23.veljače 2015 godine

Dana 23.veljače 2015.godine u maloj dvorani Hrvatskog doma u Križevcima održana je Kick off konferencija projekta „Zajedno za mame“ koji se provodi u okviru instrumenta Jačanje sposobnosti organizacija civilnoga društva za pružanje socijalnih usluga HR.5.2.04, u okviru prioritetne osi 5 Jačanje uloge civilnog društva za bolje upravljanje i mjere 5.2 „Jačanje uloge organizacija civilnog društva (OCD-ova) za društveno-gospodarski rast i demokratski razvoj“, Operativnog programa „Razvoj ljudskih potencijala“ 2007.-2013.

Projekt provodi Udruga roditelja „Korak po korak“ u partnerstvu s Udrugom žena „HERA“ Križevci, Udruženjem „Djeca prva“ i Centrom za socijalnu skrb Križevci.

Projekt je usmjeren na umrežavanje i osnaživanje organizacije civilnoga društva za pružanje socijalnih usluga maloljetnim i mladim majkama u riziku od socijalne isključenosti primjenom modela „Mama je mama“ udruge roditelja „Korak po korak“, s ciljem osnaživanja organizacije civilnoga društva za primjenu standarda kvalitete u pružanju socijalnih usluga maloljetnim i mladim majkama u riziku od socijalne isključenosti, te umrežavanja organizacije civilnog društva s institucionalnim pružateljima socijalnih usluga radi osiguravanja kvalitetne pomoći i podrške maloljetnim i mladim majkama u riziku od socijalne isključenosti na području Koprivničko-križevačke županije. Na Kick off konferenciji predstavljene su partnerske organizacije, ciljevi i plan aktivnosti projekta “Zajedno za mame”, te njegova važnost za lokalnu zajednicu.

U utorak 29.studenog. 2016.g u Multimedijalnoj dvorani Gradske knjižnice Franjo Marković Križevci, udruga "HERA" u suradnji sa Centrom za socijalnu skrb Križevci organizirala je okrugli stol "Multidisciplinarni pristup u prevenciji nasilja u obitelji“.

Okrugli stol organiziran je povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama te globalne kampanje „16 dana aktivizma“ protiv nasilja.

Cilj okruglog stola je bio pronaći načine i modalitete suradnje između institucija sustava i organizacija te donijeti preporuke  s ciljem spriječavanja nasilja u obitelji te pružanja  adekvatne podrške i pomoći žrtvama nasilja.

Na okruglom stolu sudjelovale su ravnateljice dječjih vrtića Grada Križevci, ravnateljica Centra za socijalnu skrb Križevci, predstavnice "HERE" Križevci, predstavnice osnovnih i srednjih škola, predstavnice policijske postaje Križevci te policijske uprave Koprivničko-križevačke, predstavnica Zavoda za zapošljavanje, predstavnice patronažne službe Doma zdravlja Križevci, Zavoda za Hitnu medicinu Koprivničko-križevačke županije te zamjenik gradonačelnika Grada Križevci Tomislav Katanović.

Nasilje nad ženama osim utjecaja na izravne žrtve, ima i nesagledive posljedice na funkcioniranje obitelji, kao i cijelog društva.

Na okruglom stolu raspravljalo se o problematici obiteljskog nasilja i nasilja nad ženama te važnosti i potrebe uspostave multidisciplinarnog pristupa u prevenciji i suzbijanju nasilja na lokalnoj razini.    

Istaknuto je kako radi poduzimanja društvenih akcija u cilju suzbijanja, nasilje u obitelji ne smije ostati privatna stvar, nužno je prepoznati problem, priznati njegovo postojanje te ga sagledati sa šireg društvenog aspekta te mogućih posljedica. Isto tako potreban je sustavan i cjelovit pristup svih nadležnih tijela ovoj problematici. Uz provođenje zakonskih obveza nužno je poduzeti i niz drugih mjera kojima će se utjecati na prevenciju pojave  nasilja, ali i osigurati pravodobnu nužnu pomoć svim njegovim žrtvama.

Istaknuto je kako bi prevencija trebala krenuti od samog planiranja zasnivanja obitelji,  trebalo bi više pažnje posvetiti ranoj prevenciji nasilja u vrtićkoj dobi kroz pružanje podrške roditeljima i promociji odgovornog roditeljstva. Kroz odgojno obrazovne ustanove potrebno je djecu i mlade učiti o simptomima i posljedicama vršnjačkog nasilja te nasilja u partnerskim vezama među mladima. 

Postoji potreba za socijalno osviještenom politikom u zapošljavanju, jačanju konkurentnosti na tržištu rada, te stambenom zbrinjavanju žena žrtava nasilja s ciljem osamostaljenja, s obzirom da je jedan od razloga ne prijavljivanja nasilja ekonomska ovisnost o nasilniku.

Alkoholizam je prepoznat kao činitelj rizika koji je znatno  povezan sa problemom nasilja u obitelji, stoga je potrebno raditi i na prevenciji alkoholizma djece, mladih i odraslih te uspostavi kontrole nad izvršenjem mjere obveznog liječenja od alkoholizma i drugih ovisnosti.

Također je istaknuto kako je važna uloga medija u izvještavanju nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, prenošenju poruka i stavova, problem je senzacionalističko izvještavanje medija u slučajevima nasilja, te kao još uvijek postoji trend negativnog izvještavanja i pisanja.

Kako bi se rješavanje problematike obiteljskog nasilja usmjerilo na prevenciju, na pružanje pravovremene i kvalitetne pomoći žrtvama, potrebna je koordinirana suradnja svih nadležnih institucija i organizacija civilnog društva na lokalnoj razini, u tom smislu svi/e sudionici/e okruglog stola istaknuli/e su da su otvoreni za daljnju suradnju i partnerstva.

Okrugli stol organiziran je u sklopu globalne kampanje “16 dana aktivizma borbe protiv nasilja“ te je dio projekta “Aktivno protiv nasilja“ kojeg provode “HERA“ Križevci i Centar za socijalnu skrb Križevci, a financira ga Grad Križevci.

Preporuke s ciljem spriječavanja nasilja nad ženama i nasilja u obitelji te pružanja adekvatne podrške i pomoći žrtvama nasilja na lokalnoj razini:

- unaprijediti međusektorsku suradnju, povezanost i komunikaciju nadležnih institucija, ustanova i organizacija civilnog društva koje pružaju usluge žrtvama nasilja u obitelji, kroz umrežavanje, partnerstva i zajedničke edukacije,

- suradnja i umrežavanje institucija i organizacija koje pružaju pomoć i podršku s ciljem izrade lokalne strategije prevencije i suzbijanja nasilja nad ženama i nasilja u obitelji,

- kroz preventivne programe u odgojno obrazovnim ustanovama promicati kulturu nenasilja, te ravnopravnost spolova, prevenciju alkoholizma i drugih ovisnosti,

- povećati dostupnost usluga za žene žrtve nasilja posebno stambenog zbrinjavanja, osigurati  konkretne  oblike pomoći  žrtvama  nakon  izlaska iz skloništa pri zapošljavanju i rješavanju stambenog pitanja,

- promicati ravnopravnost spolova putem medija te poštivanje smjernica o medijskom izvještavanju o nasilju nad ženama i nasilju  u obitelji,

- stručno usavršavanje i osposobljavanje djelatnika odgojno obrazovnih ustanova o specifičnosti i problematici nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, edukacija i supervizija stučnjaka različitih profila koji rade sa žrtvama nasilja,

- sustavna istraživanja o pojavnim oblicima nasilja i rasprostranjenosti nasilja

Objavljeno u Novosti
Ponedjeljak, 07 Studeni 2016 14:24

Starost, starenje, siromaštvo i prava iz sustava socijalne skrbi

Napisao/la

Starost, starenje, siromaštvo i prava iz sustava socijalne skrbi

Kako nažalost veliki broj naših sugrađana živi u vrlo lošim materijalnim, stambenim i drugim uvjetima, želja nam je informirati javnost vezano za postupanje i nadležnost Centra za socijalnu skrb. Pozivamo građane da nam jave ako smatraju da netko živi u ugrožavajućim egzistencijalnim uvjetima te ćemo poduzeti mjere iz naše nadležnosti sukladno pozitivnim zakonskim propisima. Pozivamo na solidarnost svih kao i ukazujemo na obveze obveznika uzdržavanja starijih i nemoćnih osoba.

Prema Strategiji borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti u republici Hrvatskoj (2014.-2020.) stopa rizika od siromaštva najviša je kod osoba starih 65 godina i više i iznosi 26,5%. Stopa rizika od siromaštva definirana prema tipu kućanstva najviša je za jednočlana kućanstva u kojima žive žene i iznosi 42,7%, a za kućanstva u kojima živi jedna osoba stara 65 godina i više, stopa rizika od siromaštva iznosi 41,3%. Pojam siromaštva definira se uglavnom kao oskudica materijalnih ili novčanih sredstava.

Sustav socijalne skrbi razumijeva socijalne naknade i socijalne usluge, a temelji se na načelu supsidijarnosti, što razumijeva odgovornost pojedinca i obitelji za vlastitu socijalnu sigurnost. Uloga države je da u tome pomaže, s ciljem sprječavanja, ublažavanja i otklanjanja socijalne ugroženosti.

Sukladno načelima socijalne skrbi, načelo supsidijarnosti govori da osoba koja ne može osigurati uzdržavanje svojim radom, pravima koja proizlaze iz rada ili osiguranja, primitkom od imovine, iz drugih izvora, od osoba koje su je dužne uzdržavati na temelju propisa kojima se uređuju obiteljski odnosi ili na neki drugi način, ima prava u sustavu socijalne skrbi pod uvjetima propisanim ovim zakonom.

Prema zadnjem popisu stanovništva, starijih osoba od 60 godina na području Grada Križevaca bilo je 4902 osobe (ukupan broj st. 21.122), na području Općine Sveti Ivan Žabno 1330 osobe (ukupan broj st. 5.222), općine Kalnik 344 osobe (ukupan broj st.1.351), općine Gornja Rijeka 419 osobe (ukupan broj st. 1.779), Sv.Petra Orehovec 1069 osobe (ukupan broj st.4.583).

Također utvrđeno je da na području Koprivničko-križevačke županije prema zadnjem popisu stanovništva ima samačkih kućanstava u dobi iznad 60 godina njih 5298 (ukupan broj stanovnika 115.584).

Prema  službenim statističkim podacima sa web stranice Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o korisnicima mirovina za rujan 2016 (u listopadu 2016), u RH prema svotama mirovina, vrstama mirovina i prosječnim mirovinama koji su pravo na mirovinu ostvarili prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, mirovine u iznosu do 500,00 kn mjesečno prima 94.750 korisnika, mirovine u iznosu 500,01-1.000 kn prima 88.996 korisnika, mirovine u iznosu 1.000,01-1.500,00 kn prima 136.592 korisnika, mirovine u iznosu 1.500,01-2.000,00 kn mjesečno prima 227.016 korisnika. Dakle mirovine prema ovom kriteriju u iznosu do 2.000,00 kn mjesečno ostvaruje 547.354 osiguranika u RH.

Tijekom 2015.godine Centar za socijalnu skrb Križevci odobrio je 248 jednokratnih naknada, u tretmanu bilo je 254 korisnika zajamčene minimalne naknade (u daljnjem tekstu ZMN) od kojih njih 178 samaca. Korisnika ZMN-a, starijih od 60 godina bilo je 38, 146 korisnika osobne invalidnine, 608 korisnika doplatka za pomoć i njegu (njih 398 starijih od 60 godina). 319 korisnika doplatka za pomoć i njegu je koristilo navedeno pravo u punom opsegu – 500,00 kn, a 210 u smanjenom opsegu – 350,00 kn. Krajem 2015.godine bilo je 50 korisnika statusa roditelja njegovatelja te je ta brojka nažalost u porastu, bio je i 21 korisnik naknade do zaposlenja, 237 korisnika na dugotrajnom smještaju itd. Treba napomenuti da su određeni korisnici u tretmanu koristili nekoliko prava i socijalnih usluga dakle i ZMN, naknadu za ugroženog kupca energenata, pomoć za ogrjev i doplatak za pomoć i njegu, pomoć u kući.

Korisnici zajamčene minimalne naknade i osobne invalidnine imaju pravo na status ugroženog kupca te im se priznaje pravo na naknadu za ugroženog kupca energenata u iznosu do 200 kn mjesečno za troškove električne energije. Također svake godine korisnici zajamčene minimalne naknade imaju pravo na pomoć za ogrjev iz sredstava jedinica područne (regionalne) samouprave.

Jedan od mehanizama prevencije institucionalizacije te tendencija da osobe što dulje ostanu u primarnoj sredini su razni projekti u kojima je Centar partner/suradnik kao i socijalna usluga pomoć u kući koja se priznaje starijoj osobi kojoj je prema procjeni centra za socijalnu skrb potrebna pomoć druge osobe. Pomoć u kući priznaje se osobi kojoj je zbog tjelesnog, mentalnog, intelektualnog ili osjetilnog oštećenja ili trajnih promjena u zdravstvenom stanju prijeko potrebna pomoć druge osobe. Pomoć u kući priznaje se i osobi kojoj je zbog privremenih promjena u zdravstvenom stanju prijeko potrebna pomoć druge osobe.

Treba napomenuti da se pomoć u kući priznaje ako osoba nema mogućnosti da joj pomoć osiguraju roditelj, bračni drug i djeca, nema sklopljen ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju, nije otuđila nekretnine ili pokretnine veće vrijednosti u posljednjih godinu dana od dana podnošenja zahtjeva za priznavanje prava na socijalnu uslugu ili dana pokretanja postupka po službenoj dužnosti, te da prosječni mjesečni prihod samca ili prihod po članu kućanstva u prethodna tri mjeseca prije mjeseca u kojem je pokrenut postupak ne prelazi iznos od 300% osnovice (1.500 kuna) iz članka 27. stavka 2. Zakona o socijalnoj skrbi. Ako prosječni mjesečni prihod samca ili prihod po članu kućanstva u prethodna tri mjeseca prije mjeseca u kojem je pokrenut postupak prelazi iznos od 300% osnovice, a nije veći od 400% osnovice odnosno 2.000 kuna, korisniku se priznaje pravo na 50% cijene troškova usluge pomoći u kući.

Pomoć u kući može obuhvatiti: organiziranje prehrane (priprema ili nabava i dostava gotovih obroka u kuću), obavljanje kućnih poslova (dostava živežnih namirnica, pomoć u pripremanju obroka, pranje posuđa, pospremanje stana, donošenje vode, ogrjeva i slično, organiziranje pranja i glačanja rublja, nabava lijekova i drugih potrepština i dr.), održavanje osobne higijene (pomoć u oblačenju i svlačenju, u kupanju i obavljanju drugih higijenskih potreba), zadovoljavanje drugih svakodnevnih potreba.

Prema zadnjim podacima (31.10.2016.), u tretmanu CZSS Križevci priznato je 250 prava na zajamčenu minimalnu naknadu (79 samaca i 171 obitelj) sa ukupno 384 osobe koje primaju ZMN, isplaćeno je tijekom ove godine 253 jednokratnih naknada, 382 su naknade za ugroženog kupca energenata.

Zakon o socijalnoj skrbi (NN 157/13, 152/14, 99/15 i 52/16) propisuje da je zajamčena minimalna naknada pravo na novčani iznos kojim se osigurava zadovoljavanje osnovnih životnih potreba samca ili kućanstva koji nemaju dovoljno sredstva za podmirenje osnovnih životnih potreba.

Zajamčena minimalna naknada priznaje se samcu ili kućanstvu koji nema sredstva za uzdržavanje u visini propisanoj u čl. 30. st. 1. Zakona niti ih je u mogućnosti ostvariti radom, primitkom od imovine, kao ni od obveznika uzdržavanja.

Iznos zajamčene minimalne naknade za kućanstvo utvrđuje se u iznosu koji predstavlja zbroj udjela za svakog člana kućanstva. Tako npr. za dvočlano kućanstvo od dva odrasla člana iznosi za jednog odraslog člana kućanstva  60% osnovice (osnovica 800,00 kuna) dakle 480,00 kuna, odnosno za dva člana ukupno 960,00 kuna.

Na kraju treba istaknuti da u detektiranju problema, poduzimanju mjera i ublažavanja siromaštva Centar za socijalnu skrb surađuje sa drugim institucijama i nevladinim organizacijama te humanitarnim organizacijama (grad, općine, Crveni križ, Caritas, udruga osoba s invaliditetom Križevci, patronažna služba i dr.). Kroz projekte nastojimo aktivno sudjelovati u ublažavanju siromaštva te smo partneri u projektu odobrenom od Ministarstva socijalne politike i mladih - Socijalna samoposluga Sv.Marko Križevčanin putem kojeg se primarno korisnicima ZMN-a, a koji se smatraju najugroženijom populacijom osigurala distribucija paketa živežnih namirnica i higijenskih potrepština. 

I ovom prilikom pozivamo građane da nas kontaktiraju i obavijeste ukoliko smatraju da bi trebali imati neko pravo iz sustava socijalne skrbi sukladno načelu informiranosti o pravima i uslugama kao i načelu slobode izbora te sudjelovanja u donošenju odluka (procjena stanja, potreba i odlučivanje o korištenju usluga te pravodobno dobiti informacije i podršku za donošenje odluka) jave radi ostvarivanja prava u skladu s individualnim potrebama uz aktivno sudjelovanje korisnika.

U borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti ključna je koordiniranost nadležnih tijela i provedba strategija, politika i propisa.

Ravnateljica Centra za socijalnu skrb Križevci

mr.sc.Kristina Frtalić, dipl.soc.rad.

Objavljeno u Novosti

Udruga “HERA“  i Centar za socijalnu skrb Križevci potpisali sporazum o suradnji

 

Križevci, 17.10.2016. – u ponedjeljak 17.10. u Centru za socijalnu skrb Križevci održano je potpisivanje Sporazuma o suradnji između “HERE“  i Centra za socijalnu skrb Križevci.

Sporazum je nastao u sklopu projekta “Aktivno protiv nasilja“ kojeg provodi Udruga “HERA“  u suradnji sa Centrom za socijalnu skrb Križevci, a financiran je od strane Grada Križevci.

Cilj projekta je unaprijeđenje zaštite žrtava nasilja u obitelji i njihovo osnaživanje putem stručne savjetodavne, pravne i psihosocijalne pomoći te promicanje uspostavljanja mreže suradnje i partnerstava sa institucionalnim pružateljima usluga u svrhu podizanja kvalitete života i socijalne uključenosti žrtava nasilja.

Sporazum  o suradnji  uređuje i određuje načela suradnje i partnerstva, a  potpisan je   s ciljem umrežavanja organizacije civilnoga društva s institucionalnim pružateljem socijalnih usluga radi osiguravanja kvalitetne pomoći i podrške ženama žrtvama nasilja, radi  zaštite i poštivanja ljudskih prava, podupiranja vrijednosti nenasilja, prava na jednako postupanje, javno djelovanje u svrhu poboljšanja položaja marginaliziranih grupa i pojedinaca, prevenciju diskriminacije i svih oblika nasilja te razvijanja partnerskog odnosa i suradnje između HERE i  Centra  u smislu kvalitetnijeg djelovanja.

 

Objavljeno u Novosti
Petak, 07 Listopad 2016 15:03

1.listopada Međunarodni dan starijih osoba

Napisao/la

1.listopada – Međunarodni dan starijih osoba

Međunarodni dan starijih osoba obilježava se diljem svijeta 1.listopada. Ujedinjeni narodi proglasili su 1999. godinu Međunarodnom godinom starijih ljudi, a države su izradile nacionalne programe strategije skrbi za starije ljude.

Napredak znanosti na području medicine, poboljšanja uvjeta života, tehnologije tijekom 20.stoljeća za posljedicu imaju produženje životnog vijeka te rast udjela starije populacije (iznad 60 godina).

2012.godina proglašena je godinom aktivnog starenja i međugeneracijske solidarnosti (EU parlament i Vijeće Europe).

Koprivničko-križevačka županija spada u županije u kojima se smanjilo ukupno stanovništvo od 1948. godine do 1991.godine -9,2%, a od 1968. godine stanovništvo se u Koprivničko-križevačkoj županiji i smanjuje (Akrap, 1995., 1999.). Prema podacima Popisa stanovništva 2001. godine Koprivničko-križevačka županija sa udjelom od 16,5% starijih osoba može se ubrojiti u “starije županije”. Valja istaknuti veliki udio starosne skupine 40-54 godina u ukupnom stanovništvu županije koji iznosi 21,4% ukupnog stanovništva a koji već sada ulaze u skupinu starijeg stanovništva. Također analizom podataka iz popisa stanovništva 2001. godine, po općinama i gradovima, populacije starije od 65 godina, može se zaključiti da se starije stanovništvo većinom koncentriralo u manjim seoskim sredinama s malom gustoćom naseljenosti.

Starenje je biološki proces koji napreduje neprekidno od trenutka rođenja. Pod pojmom starosti podrazumijevamo razdoblje života nakon 65 godine života, no čitavu kategoriju populacije starih možemo podijeliti na najmanje dva razdoblja (do 75 i više od 75 godina) odnosno na „mlade“ stare i „starije“ stare (Mesec, 2000.)

Zdravo starenje je odsutnost bolesti te dobro tjelesno funkcioniranje, očuvanje kognitivne sposobnosti i podrazumijeva aktivan život (Aldwin, Spiro, Park, 2006. prema Despot Lučanin 2008:61). Optimalno starenje znači da osoba maksimalno iskoristi preostalo zdravlje na način da radi ono što usporava proces starenja odnosno izbjegava ono što bi ga ubrzalo (Schaie, Willis, 2001.).

Aktivno starenje podrazumijeva produženje radnog vijeka, cjeloživotno obrazovanje s ciljem prilagodbe na promijenjene radne uvjete i životne okolnosti, sudjelovanje u društvenom i kulturnom životu i dr.

Razdoblje starije životne dobi nosi niz promjena kao što je odlazak u mirovinu, gubitak bliske osobe, smanjene financijske mogućnosti te povećanih rizika od bolesti i invalidnosti, socijalne isključenosti i druge te zbog toga osobe starije životne dobi trebaju potporu svojih bližnjih, obitelji, zajednice, ali i „organizirane mjere lokalne i šire društvene zajednice, odnosno razvijenost mreža i oblika pristupanja brizi i skrb o starijim i nemoćnim osobama“ (Žganec, Rusac, Laklija, 2008.).

U RH je 1,1 milijun starijih osoba od 60 godina, što je 26% stanovništva. Predviđa se da će ova dobna skupina do 2030.godine obuhvaćati 31% stanovništva.

Pučka pravobraniteljica, Lora Vidović dala je 9 preporuka za poboljšanje položaja starijih osoba povodom Međunarodnog dana starijih osoba koji se obilježava diljem svijeta 1.listopada. Preporuke su: povećati broj izvaninstitucionalnih socijalnih usluga (savjetovanje i pomaganje i pomoć u kući za starije osobe) i njihovu dostupnost u svim dijelovima zemlje, ažurnije priznavati pravo na mirovinu, uvesti državnu potporu za starije bez ikakvih prihoda, kombinirati primjenu suvremenih tehnologija s tradicionalnim sredstvima komunikacije, propisati bolju zaštitu od zlouporabe ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, normativno regulirati neformalnu skrb (podršku i pomoć članovima obitelji koji skrbe za starije), transparentnim učiniti liste čekanja za mjesto u decentraliziranom (javnom) domu za starije i nemoćne, zaposliti dovoljan broj djelatnika domova za starije i educirati o ljudskim pravima, prilagoditi način izvršenja kazne i uvjeta smještaja starijim osobama u svim kaznenim tijelima.

Pogledajte više u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2015.godinu www.ombudsman.hr

Republika Hrvatska donijela je Strategiju socijalne skrbi za starije osobe za razdoblje 2014. do 2016.godine te je isti prvi strateški dokument koji se odnosi na socijalnu skrb o starijim osobama. U narednom razdoblju potrebno je pojačati uključenost centara za socijalnu skrb i ostalih pružatelja usluga za starije osobe u provedbu mjera koje se odnose na informiranje starijih osoba o njihovim pravima u sustavu socijalne skrbi kao i odgovornosti javnih službi u zaštiti prava starijih osoba u sustavu socijalne skrbi (prema izvješću o provedbi Strategije za starije osobe za razdoblje 2014. do 2016.godine za 2015.godinu).

Sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi starije osobe su najčešće korisnici sjedećih prava u sustavu socijalne skrbi; zajamčene minimalne naknade, doplatka za pomoć i njegu, osobne invalidnine, pomoć u kući i smještaja.

Pravo na zajamčenu minimalnu naknadu ostvaruju osobe koje nemaju vlastitih sredstava za zadovoljavanje osnovnih životnih potreba.

Pravo na doplatak za pomoć i njegu ostvaruju osobe koje ne mogu same udovoljiti osnovnim životnim potrebama bez pomoći druge osobe, a pored ostalih uvjeta za ostvarivanje ovog prava nemaju ni dostatna sredstva kojima bi priskrbili potrebnu pomoć.

Pravo na pomoć u kući priznaje se starijoj osobi kojoj je prema procjeni CZSS potrebna pomoć druge osobe za organiziranje prehrane, obavljanje kućanskih poslova, održavanje osobne higijene i zadovoljavanje drugih svakodnevnih potreba. Priznavanje ovog prava povezano je s prihodom starije osobe.

Pravo na osobnu invalidninu priznaje se osobi kod koje su, pored ostalih uvjeta za ostvarivanje, nastupile trajne promjene u zdravstvenom stanju, a koja udovoljava uvjetima iz Zakona o socijalnoj skrbi koji se odnose na materijalne uvjete života. 

Pravo na smještaj se priznaje funkcionalno ovisnoj starijoj osobi kojoj je zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju prijeko potrebna stalna pomoć i njega druge osobe. Za najveći dio starijih osoba smještenih temeljem rješenja CZSS država djelomično ili u potpunosti snosi troškove smještaja jer ih starije osobe same kao ni obveznici uzdržavanja nisu u mogućnosti podmirivati.

Prema Izvješću o primijenjenim pravima socijalne skrbi u 2015.godini u CZSS Križevci,  utvrđuje se da je na dan 31.12.2015.godine u tretmanu Centra za socijalnu skrb Križevci bilo ukupno 330 korisnika zajamčene minimalne naknade, od kojih je njih 38-je starije od 60 godina života. Od ukupnog broja korisnika doplatka za pomoć i njegu, 608, njih 398 starije je od 60 godina. Korisnika osobne invalidnine od ukupnog broja 146, starije od 60 godina je 12-ero, a pomoć u kući ostvarivalo je također 12-ero korisnika. Od ukupnog broja korisnika smještaja u udomiteljskim obiteljima 165, njih 139 su odrasle i starije osobe, a njih 98 starije od 60 godina života.

Objavljeno u Novosti
Četvrtak, 06 Listopad 2016 09:05

Izvještaj o provedbi rada za opće dobro bez naknade

Napisao/la

IZVJEŠTAJ O RADU ZA OPĆE DOBRO BEZ NAKNADE

za period od 01.03.2016. godine do 26.09.2016. godine

 

Izvještaj se odnosi na provedbu programu rada za opće dobro sa područja grada Križevaca, te općina Kalnik, Gornja Rijeka, Sveti Petar Orehovec i Sveti Ivan Žabno. u periodu od 01.03.2016.godine do 26.rujna 2016.godine. 

Svaki radno sposobni i djelomično radno sposobni korisnik zajamčene minimlne naknade mjesečno je dužan odraditi minimalno 30, a maksimalno 90 sati mjesečno.

Općina Kalnik je sa radom za opće dobro započela sa danom 01.03.2016. godine, te su u radove bili uključeni svi radno sposobni i djelomično radno sposobni korisnici zajamčene minimalne naknade, od kojih se četvero korisnika zaposlilo na javnim radovima u općini Kalnik, te je trenutno samo jedan radno sposobni korisnik koji obavlja rad za opće dobro. Mjesečno rade 40 sati  društveno korisnog rada. Radili su na uređenju zelenih površina, groblja, i sl.

Grad Križevci sa radom za opće dobro krenuo je dana 20.04.2016. godine, u koji su uključeni svi radno sposobni i djelomično radno sposobni korisnici zajamčene minimalne naknade. Na području grada 56 radno sposobnih korisnika, te u naseljima grada Križevaca 45 radno sposobnih korisnika. Svaki od njih odradio je 88 sati društveno korisnog rada, za tekuću godinu u Komunalnom poduzeću Križevci, Gradskom društvu Crvenog križa Križevci, Socijalnoj smoposluzi "Sv.Marko Križevčanin", Dječjem vrtiću "Zraka sunca" i Gradskoj knjižnici Franjo Marković Križevci. Odradilo se preko 900 sati društveno korisnog rada. Radilo se na revitalizaciji zelenih površina, sanaciji i uređenju zapuštenih javnih površina, uređenju mjesnih groblja, te čišćenju divljih deponija.

Bilo je i korisnika koji se nisu odazvali radu za opće dobro, iako se prema Zakonu o socijalnoj skrbi sposoban ili djelomično radno sposoban korisnik zajamčene minimalne naknade, dužan odazvati pozivu jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave za sudjelovanje u radovima za opće dobro. U slučaju ne odazivanja korisniku se ukida pravo na ZMN, te je od 3. mjeseca, od kad se počelo s radovima do danas oko desetak korisnika izgubilo pravo na ZMN.

Općina Gornja Rijeka, općina Sveti Petar Orehovec, te općina Sveti Ivan Žabno nisu počele sa radom za opće dobro.

 

Objavljeno u Novosti

Završnim sastankom udomitelja i članova projektnog tima obilježen završetak projekta Udomitelj=obitelj za nenasilje 

 

Krajem mjeseca rujna završio je jednogodišnji projekt Udomitelj=obitelj za nenasilje koji se provodio u Koprivničko-križevačkoj županiji. Projekt je sufinanciralo Ministarstvo socijalne politike i mladih, a provodili su ga Udruženje „Djeca prva“ iz Zagreba, kao nositelj projekta i Centar za socijalnu skrb Križevci, kao partner.

Svrha projekta bila je prevencija svih oblika nasilja nad djecom i mladima, kroz pružanje direktne podrške udomiteljima usmjerene osnaživanju, stjecanju znanja i unapređenju vještina nenasilnih metoda odgoja. Središnje aktivnosti projekta bile su radionice za udomitelje za djecu i mlade te javne tribine namijenjene senzibilizaciji  stručne i šire javnosti o potrebama i pravima djece na život bez nasilja te promociji udomiteljstva kao poželjnog oblika alternativne skrbi i sigurnog okruženje za rast i razvoj djece i mladih.

U okviru projekta održano je dvanaest radionica za udomitelje i tri javne tribine: u Križevcima te općinama Kalnik i Sveti Ivan Žabno. Završetak projekta obilježen je 29. rujna 2016. godine u Gradskoj knjižnici „Franjo Marković“ u Križevcima održavanjem završnog sastanka udomitelja za djecu i mlade, polaznika radionica i članova projektnog tima. Udomiteljima su podijeljene potvrde o sudjelovanju, a sudionici su se kroz fotografije prisjetili održanih javnih tribina, na kojima su pored stručnjaka iz različitih područja sudjelovali i sami udomitelji.

Sudionici završnog sastanka izrazili su zadovoljstvo ostvarenim aktivnostima te se složili kako je kontinuirana podrška udomiteljima ali i djeci o kojoj udomitelji skrbe te njihovim biološkim obiteljima vrlo važna i potrebna zbog unapređenja kvalitete života i osiguravanja dobrobiti i najboljeg interesa svakog djeteta. 

Objavljeno u Novosti

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

1801

Na temelju članka 26. Zakona o udžbenicima za osnovnu i srednju školu (»Narodne novine«, br. 27/10 i 55/11), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 31. kolovoza 2016. godine donijela

ODLUKU O SUFINANCIRANJU NABAVE UDŽBENIKA I PRIPADAJUĆIH DOPUNSKIH NASTAVNIH SREDSTAVA ZA POTREBE UČENIKA OSNOVNIH I SREDNJIH ŠKOLA U REPUBLICI HRVATSKOJ ZA ŠKOLSKU GODINU 2016./2017.

I.

Ovom Odlukom utvrđuju se kriteriji na temelju kojih se ostvaruje pravo na sufinanciranje nabave udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava za učenike osnovnih i srednjih škola u Republici Hrvatskoj za školsku godinu 2016./2017.

II.

Pravo na sufinanciranje nabave udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava ostvaruju učenici osnovnih i srednjih škola u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: učenici) koji su članovi kućanstva koje je korisnik zajamčene minimalne naknade sukladno propisu kojim se uređuje područje socijalne skrbi. Pravo na sufinanciranje iz stavka 1. ove točke priznaje se u obliku novčane naknade u visini 50% od ukupnog iznosa cijene potrebnih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava za obvezne nastavne predmete za određeni razred s Konačne liste odabranih udžbenika i pripadajućih nastavnih sredstava za svaku pojedinu školu, a prema odabiru iz Kataloga obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava koje je objavilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. Pravo iz stavka 1. ove točke ne ostvaruju učenici: – koji ostvaruju pravo na besplatne udžbenike po drugoj osnovi, – koji ponavljaju razred.

III.

Sredstva za izvršenje ove Odluke osigurana su u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2016. godinu, na poziciji Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.

IV.

Za provedbu ove Odluke zadužuje se Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, koje će donijeti upute o njenom provođenju.

V.

Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 022-03/16-04/247

Urbroj: 50301-04/12-16-2

Zagreb, 31. kolovoza 2016.

Predsjednik

Tihomir Orešković, v. r.

Objavljeno u Novosti

CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB  

            K R I Ž E V C I

Križevci, Bana Josipa Jelačića 5

KLASA: 550-01/16-01/102

URBROJ: 2137-92-01/01-16-2

Križevci, 09.kolovoza 2016.

KORISNICIMA

UDOMITELJIMA

SKRBNICIMA

 

PREDMET: Sudjelovanje korisnika usluge smještaja na prijevremenim izborima                     

                  za zastupnike u Hrvatski sabor

                 - upute o postupanju, dostavljaju se

 

 Poštovane/i,  

     Centar za socijalnu skrb zaprimio je uputu u postupanju od Ministarstva socijalne politike i mladih a vezano za pripremne radnje radi omogućavanja glasovanja na izborima za zastupnike u Hrvatski sabor korisnicima usluge smještaja:  

     „Ministarstvo socijalne politike i mladih sastavilo je upute o postupanju domova socijalne skrbi i obiteljskih domova te drugih pružatelja usluga smještaja usmjerene osiguravanju biračkog prava korisnicima starijim od 18 godina. Međutim, s obzirom da velik broj korisnika ovu uslugu ostvaruje i u udomiteljskim obiteljima, potrebno je poduzeti niže opisane radnje kako bi i njima bilo omogućeno ostvarivanje prava na glasovanje na navedenim izborima.  

     Obavještavaju se sve udomiteljske obitelji koje skrbe o osobama starijim od 18 godina na području mjesne nadležnosti Centra za socijalnu skrb Križevci o proceduri privremenog upisa u registar birača. Privremenim upisom omogućava se da osobe koje se na dan izbora za zastupnike u Hrvatski sabor zateknu izvan područja grada ili općine u kojoj imaju prebivalište mogu na osobni zahtjev privremeno upisati na redovnom biračkom mjestu pod koje pripada ulica na kojoj je adresa udomiteljske obitelji u koju je smješten korisnik, samo ukoliko se adresa udomiteljske obitelji u koju je birač smješten nalazi izvan mjesta u kojem birač ima prebivalište, odnosno na području drugog naselja unutar istog grada ili općine u kojoj ima prebivalište i samo ako se radi o istoj izbornoj jedinici. Temeljem dostavljenih podataka će Uredi državne uprave za korisnike čije je prebivalište izvan mjesta/grada u kojem je adresa udomitelja, izvršiti privremeni upis u registar birača na redovnom biračkom mjestu  pod koje pripada i ulica na kojoj je adresa udomiteljske obitelji u koju je smješten korisnik, ali ponavljamo samo ukoliko adresa udomiteljske obitelji u koju je birač smješten nalazi izvan mjesta u kojem birač ima prebivalište, odnosno na području drugog naselja unutar istog grada ili općine u kojoj ima prebivalište i samo ako se radi o istoj izbornoj jedinici.  

     Ukoliko birač zatraži izdavanje potvrde za glasovanje izvan mjesta prebivališta na zahtjevu treba naznačiti mjesto boravka na dan izbora, a temeljem izdane potvrde moći se glasovati:

1. Unutar svoje izborne jedinice na biračkom mjestu kojem pripada mjesto i adresa privremenog boravka birača, kao i na bilo kojem redovitom biračkom mjestu unutar izborne jedinice (birači su dužni doći s potvrdom na biračko mjesto kojem pripada adresa udomiteljske obitelji ili na bilo koje redovito biračko mjesto unutar izborne jedinice);

2. Izvan svoje izborne jedinice samo na posebnom biračkom mjestu određenom za birače koji glasuju izvan svoje izborne jedinice, a koja će odrediti nadležna izborna povjerenstva najkasnije deset dana prije održavanja izbora.  

     No, ukoliko se korisnik izjasni da želi na dan izbora otići glasovati na biračko mjesto koje mu temeljem njegovog mjesta prebivališta i pripada, za njega je potrebno odrađivati proceduru prosljeđivanja podataka nadležnom Uredu državne uprave.

     Važno je napomenuti da se privremenim upisom ne mijenja podatak o prebivalištu ili adresi stanovanja birača.  

     Sukladno čl.41.st.1.Zakona o registru birača (Narodne novine, br. 144/12, 105/15) zahtjevi za privremeni upis birača podnose se uredima državne uprave u županiji i Gradskom uredu za opću upravu Grada Zagreba najkasnije 10 dana prije održavanja izbora.

     Podsjećamo da je Republika Hrvatska prilikom donošenja Zakona o registru birača napravila veliki iskorak u poštivanju ljudskih prava omogućujući glasovanje osobama lišenih poslovne sposobnosti. Stoga obavještavamo korisnike i udomiteljske obitelji o njihovoj mogućnosti glasovanja i postupku privremenog upisa te apeliramo na nužnost pružanja pomoći i podrške udomiteljske obitelji korisnicima u podnošenju zahtjeva za privremeni upis birača ili za izdavanje potvrde za glasovanje izvan mjesta prebivališta.  

     U skladu s time skrbnici se upućuju da provjere da li su osobe upisane u registar birača prema mjestu prebivališta koji je dostupan na stranici Ministarstva uprave (www.uprava.hr). Ukoliko utvrdite da određene osobe lišene poslovne sposobnosti nisu upisane u Registar ili su upisani podaci neispravni ili nepotpuni, potrebno je nadležnom uredu državne uprave u županiji i Gradskom uredu za opću upravu Grada Zagreba usmeni ili pisani zahtjev za upis, dopunu ili ispravak najkasnije 10 dana prije održavanja izbora.  

     Još jednom naglašavamo kako je mogućnost sudjelovanja svih korisnika usluge smještaja starijih od 18 godina na izborima za zastupnike u Hrvatski sabor od iznimnog značaja za svakog od njih te Vas stoga molimo za žurno postupanje po ovoj obavijesti.“  

S poštovanjem,     

Ravnateljica, Kristina Frtalić

 

Objavljeno u Novosti

HRVATSKI CRVENI KRIŽ                    

GRADSKO DRUŠTVO CRVENOG KRIŽA KRIŽEVCI             

Ulica Franje Račkoga 22                                   

Križevci, 30.6.2016.                            

                                                                              

Socijalna samoposluga "Sveti Marko Križevčanin" Križevci – izvješće 30.6.2016.

 

Dana 31.3.2015. u prostorijama Grada Križevci sklopljen je Sporazum o suradnji na projektu Socijalna samoposluga "Sv. Marko Križevčanin" između Grada Križevaca, Gradskog društva Crvenog križa Križevci, Centra za socijalnu skrb Križevci, Glasa mladih Križevci-Volonterskog centra "Link" iz Križevaca, Caritasa križevačkih župa te gđe Nade Šegrt. Socijalne samoposluge otvorena je 13.5.2015. u Križevcima na Trgu sv. Florijana (prostor portirnice bivše vojarne).

Sporazumom je određena namjena socijalne samoposluge za korisnike zajamčene minimalne naknade s prebivalištem na području Grada Križevaca, budući se populacija korisnika zajamčene minimalne naknade smatra jednom od ugroženijih skupina u društvu. Ministarstvo socijalne politike i mladih nam je na temelju procjene kvalitete projekata odabranih za dodjelu bespovratnih sredstava odobrilo iznos od 194.100,00 kuna za naš projekt socijalne samoposluge pod nazivom: Socijalna samoposluga "Sv. Marko Križevčanin" Križevci, tako da su uključeni i korisnici zajamčene minimalne naknade sa područja Općina Gornja Rijeka, Kalnik, Sv.Ivan Žabno, Sv.Petar Orehovec.

Glavni organizator i nositelj projekta Socijalne samoposluge je Gradsko društvo Crvenog križa Križevci, Grad Križevci osigurao je prostor za potrebe rada socijalne samoposluge, Glas mladih Križevci - Volonterski centar "Link" zajedno sa GDCK-Križevci aktivno sudjeluje sa volonterima u aktivnostima prikupljanja namirnica, njihovog sortiranja i distribucije kao i informiranja građana o projektu. Aktivnosti volontera usmjerene su kako prikupljanju namirnica tako i razvoju volonterizma te su važan segment osiguranja održivosti socijalne samoposluge. Volonteri koje organizira Volonterski centar "Link" dvaput mjesečno (subotom) ispred trgovačkih centara na području Grada Križevaca, KTC i Konzum, prikupljaju donacije građana i građanki u naravi (osnovne trajne živežne namirnice, higijenske potrepštine) za potrebe socijalne samoposluge. Centar za socijalnu skrb dostavlja popise korisnika, a djelatnice centra i koordinatori društveno korisnog rada dolaze pomagati utorkom kod podjele, te informiraju građane o projektu, a gđa. Nada Šegrt volonterski obavlja usluge knjigovodstvenog servisa.

Osim organiziranog prikupljanja namirnica ispred trgovačkih centara, građani su i sami donosili namirnice u socijalnu samoposlugu, devet pravnih osoba (NT- Prom, Veterinarska stanica Križevci, HAK Križevci, Plastika Nova, Radnik Križevci, Komunalno poduzeće Križevci, L- Plast, Ljekarne Šamuga, Agro- Prom)  doniralo je financijska sredstva u visini 9.700,00 kuna za nabavu namirnica korisnicima socijalne samoposluge, a dvije pravne osobe (Dom za starije i nemoćne osobe dom sestre Jadranke i Ustanova za zdravstvenu njegu bolesnika u kući "Iskra") osigurale su humanitarne pakete za 11 obitelji prigodom uskršnjih blagdana. Primili smo donacije sira od OPG-a Renate Bedoić iz Kalnika, namirnice i svježe krastavce od Caritasa križevačkih župa, 852 litre soka od KTC-a, 1440 paketa žitnih pahuljica od HCK-a, te donaciju hrane i higijene od DVD-a Trema Budilovo.

Do 30. lipnja 2016. za 317 korisnka (ukupno 502 člana) podijeljeno je 2.049 humanitarnih paketa (14.320,57 kg hrane i 2.989,16 kg higijene); od toga je bilo 1.269 paketa hrane i higijene, 259 paketa žitnih pahuljica, 137 paketa soka, 53 paketa sira, 16 paketa krastavaca, a 315 paketa bili su  dodatni paketi podijeljeni višečlanim obiteljima, a formirani od prikupljanih donacija (ne iz sredstava Ministarstva), te igračke. Od 1.269 paketa hrane i higijene korisnicima zajamčene minimalne naknade podijeljeno je 1.196 paketa dok su 73 interventna paketa podijeljena osobama i obiteljima koji su podnesli zahtjev zbog teške financijske situacije (interventne pakete odobrava povjerenstvo sastavljeno od predstavnika potpisnika Sporazuma). 

Paketi su formirani prema broju članova obitelji: za samca, za jednog člana, dva, tri, četiri člana obitelji i više.

Objavljeno u Novosti
Četvrtak, 21 Srpanj 2016 09:07

Grad Križevci - Obavijest o sufinanciranju nabavke udžbenika

Napisao/la

Upravni odjel za društvene djelatnosti Grada Križevaca

O B A V I J E S T

RODITELJIMA/SKRBNICIMA UČENIKA OSNOVNIH ŠKOLA

U ŠKOLSKOJ 2016/17. GODINI O OSTVARIVANJU PRAVA NA

JEDNOKRATNU NOVČANU NAKNADU ZA SUFINANCIRANJE TROŠKOVA

NABAVE UDŽBENIKA

Gradonačelnik Grada Križevaca donio je Pravilnik o ostvarivanju prava na sufinanciranje troškova nabave udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava za učenike u redovitom programu odgoja i obrazovanja osnovnih škola s prebivalištem na područja Grada Križevaca u školskoj godini 2016./2017. (u daljnjem tekstu: Pravilnik). (Pravilnik je dostupan na web stranici Grada i križevačkih osnovnih škola).

KRITERIJI za ostvarivanje prava navedeni su u članku 3. Pravilnika koji glasi:

"Članak 3.  

Pravo na sufinanciranje troškova nabave udžbenika ostvaruje se kao jednokratna novčana naknada, a mogu je ostvariti učenici osnovnih škola s prebivalištem na području grada Križevaca, ako prosječni ostvareni mjesečni dohodak i neoporezivi primitak po članu kućanstva ostvaren u 2015. godini ne prelazi iznos od:

- 1.000,00 kn ima pravo na nadoknadu od 600 kn za dijete

- 1.400,00 kn ima pravo na nadoknadu od 500 kn za dijete

- 1.800,00 kn ima pravo na nadoknadu od 400 kn za dijete

- 2.400,00 kn ima pravo na nadoknadu od 300 kn za dijete

- 2.800,00 kn ima pravo na nadoknadu od 200 kn za dijete

Članovima kućanstva u smislu ovog Pravilnika, smatraju se sve osobe bez obzira na srodstvo, koje zajedno stanuju na istoj adresi prebivališta u istom stambenom prostoru, zajedno privređuju i troše ostvarene prihode te zajedno koriste pokretnine i nekretnine za podmirenje osnovnih životnih potreba.

Iznimno od stavka 1. ovog članka, pravo iz članka 1. ovog Pravilnika ne može ostvariti učenik koji je ostvario pravo na sufinanciranje nabavke udžbenika ili pravo na besplatne udžbenike temeljem drugih propisa te učenici koji ponovno upisuju isti razred, tj. učenici ponavljači razreda.".

ZAHTJEV za ostvarivanje prava na sufinanciranje troškova nabave udžbenika roditelji/skrbnici podnose:

a)  osnovnoj školi koju učenik pohađa na području Grada Križevaca;

b) Upravnom odjelu za društvene djelatnosti Grada Križevaca za učenike koji pohađaju osnovnu školu izvan područja Grada, a imaju prebivalište na području Grada Križevaca.

Zahtjevi se podnose najkasnije do 30. rujna 2016. godine do 12,00 sati.  

Uz zahtjev OBAVEZNO je priložiti:

1. Preslik osobne iskaznice podnositelja zahtjeva (roditelja/skrbnika);

2. Preslik kartice tekućeg računa, odnosno zaštićenog računa ako ga podnositelj zahtjeva ima;

3. Izjavu o zajedničkom kućanstvu i ostvarenom dohotku i neoporezivom primitku;

4. Potvrdu o visini dohotka i neoporezivih primitaka u 2015. godini (izdaje Porezna uprava) za sve članove kućanstva (i djecu).

Obrazac Zahtjeva te obrazac izjave iz točke 3.,dostupni su na web stranicama Grada Križevaca i križevačkih osnovnih škola. Važno je napomenuti da se nepravovremene i nepotpune zahtjeve neće razmatrati.

UPRAVNI ODJEL ZA DRUŠTVENE DJELATNOSTI

GRADA KRIŽEVACA

Objavljeno u Novosti
Stranica 8 od 10

PRAVO NA PRISTUP INFORMACIJA

Pravo na pristup informacijama je pravo korisnika na traženje i dobivanje informacije kao i obvezu tijela javne vlasti da omogući pristup zatraženoj informaciji,

odnosno da objavljuje informacije neovisno o postavljenom zahtjevu kada takvo objavljivanje proizlazi iz obveze određene zakonom ili drugim propisom.